TAteorija

Ovdje možete čitati o psihologiji, književnosti, jeziku, komunikaciji, obrazovanju...


03.10.2018.

Zašto se plašimo davati i primati pažnju

Podsjetićemo se da smo strouk definisali kao jedinicu socijalne pažnje.
Ljudi su ''gladni'' stroukova jer im je neophodno da budu primijećeni i prihvaćeni. Čak će radije dobijati negativne stroukove nego da u potpunosti ostanu bez njih.
Mi smo socijalna bića i veliki dio našeg identiteta razvija se kroz odnose s drugima.

Međutim, odnosi i komunikacija nisu jednostavni. Važno je kako u procesu komunikacije doživljavamo sami sebe. Često ćemo npr. u sebi čuti glas Kritikujućeg Roditelja, koji nam ''šapuće'' da nismo dovoljno dobri, nismo vrijedni ili glas uplašenog Djeteta koje bi rado da postane nevidljivo... Zato ''ekonomišemo'' pažnjom koju upućujemo i primamo.

Klod Stajner, psihoterapeut i pisac iz oblasti transakcione analize, prepoznao je ovaj fenomen i nazvao ga EKONOMIJA STROUKOVA. Ova životna strategija funkcioniše na principima:

1. Ne daj stroukove koje želiš da daš. (NPR:Nemoj uputiti kompliment, mogao bi biti pogrešno protumačen; ILI: Osjećam se neprijatno kada želim nekoga da pohvalim...)

2. Ne traži stroukove koje želiš. (Šta ako dobijem odgovor koji će me razočarati?)

3. Ne prihvataj stroukove koje želiš. (Odbijanje komplimenata, uz otpisivanje svojih kvaliteta; Lažna skromnost...)

4. Ne odbijaj stroukove koje ne želiš. (Odbijamo pohvale i komplimente jer ne vjerujemo da smo dovoljno vrijedni, a kritike prihvatamo bez preispitivanja...)

5. Ne daj samom sebi stroukove. (Nemamo naviku pohvaliti sebe, nagraditi sebe, njegovati sebe i sl.)

(SLOBODNO ZAMIJENITE POJAM STROUK POJMOM PAŽNJA, I SHVATIĆETE POENTU)

Nesmetano davanje i primanje stroukova/pažnje čini život ljepšim i ispunjenijim


28.09.2018.

Principi kritikovanja

Ponekada je, u svakodnevnoj komunikaciji, potrebno i neophodno uputiti kritiku. U situacijama kada se radi o emocionalno pismenim i osviještenim pojedincima, pravilno upućena kritika će biti konstruktivna i vodiće željenoj promjeni ponašanja, bez osjećaja povrijeđenosti.

Ako komunikaciju započinjemo iz pozicije pozitivne kritike, pokazujemo odgovornost i pouzdanost, spremnost da zaštitimo sebe i druge i postavimo zdrave granice u odnosu sa drugima.

POZITIVNA KRITIKA kritikuje ponašanje, postavlja granice i vaspitava. Ovo su neki od osnovnih principa pozitivnog kritikovanja:

1. Kritika mora biti usmjerena na ponašanje, a ne na drugu osobu.

2. Ponašanje koje kritikujemo treba da bude jasno opisano i razgraničeno od drugih ponašanja osobe.

3. Informacija o ponašanju koje kritikujemo treba da bude upućena tako da je druga osoba razumije.

4. Dobro je kritiku uputiti u formi subjektivnog iskaza (Ja forma). Osoba koja kritikuje treba da primjedbu uobliči kao svoj doživljaj (na koji uvijek ima pravo), a ne kao ocjenu subjektivne stvarnosti. Npr: Smeta mi... Ne sviđa mi se... Ometa me... Ne odgovara mi... itd.
Međutim, subjektivni iskazi imaju smisla samo ako je druga osoba socijalizovana, tj. ako joj je stalo kako se drugi osjeća zbog njenog ponašanja.

5. Što je kraće vrijeme između pojave negativnog ponašanja i upućivanja kritike, to je veća vjerovatnoća da će doći do promjene ponašanja.

6. Intenzitet kritike treba da bude ''dovoljan'' da drugu osobu motiviše na promjenu ponašanja. Dobro je započeti s manje intezivnom kritikom, jer ako ne da rezultate, uvijek možemo ponoviti poruku snažnijim intenzitetim. Npr. Smatram da niste dovoljno dobro obavili zadatak koji ste dobili. Da li vam trebaju neke dodatne informacije kako biste to obavili?

NEGATIVNA ILI PROGANJAJUĆA KRITIKA nije poželjna niti konstruktivna. Cilj ovakve kritike je da omalovaži ili uvrijedi, kritikuje ličnost, etiketira i potcjenjuje. Npr. ''Nesposobni ste da to uradite kako treba! Zar da ja to radim za vas?!'' Ovaj vid kritike treba izbjegavati u komunikaciji, jer se njome oduzima poštovanje i sebi i dugima.
27.09.2018.

Strouk, pohvala i kritika

Strouk je jedan od ključnih pojmova u transakcionoj analizi.
Ovaj termin ne prevodimo, a možemo ga definisati kao jedinicu socijalnog prepoznavanja.
To je poruka kojom se prepoznaje i priznaje nečije postojanje. Podrazumijeva da je neko dovoljno vrijedan da bi njegovo postojanje bilo priznato od strane drugih. Ljudi su zato željni stroukova, tj. dokaza da ih drugi primjećuju i daju im na značaju.

Koliko su važni stroukovi, govori činjenica da će ljudi tražiti bilo kakav strouk, čak i negativan, samo da budu primijećeni. (Npr. zanemarena djeca će se često okrenuti delikventnom ponašanju.)
Jer, bolje je bilo kakav strouk, čak i negativan, nego nikakav!

Primjeri pozitivnih stroukova:

- Realna pohvala ličnosti:
''Smatram da si veoma odgovorna osoba.'' ''Sviđa mi se tvoja spontanost.''

- Realna pohvala ponašanja:
''Odlično si ovo uradila.''  ''Baš si napredovala u poslu, svaka čast.''

- Realna kritika ponašanja: Cilj je promjena ponašanja, a ne oduzimanje poštovanja drugome. Ako znamo razlikovati biće i ponašanje, o čemu smo već pisali, onda nam je jasno zašto je ovo u stvari pozitivan a ne negativan strouk. Npr. ''Obrati pažnju na propuste u izvještaju koji si napravila i popravi ih.''

- Aktivno slušanje i dodir su takođe pozitivni strokovi upućeni drugoj osobi.

STROUKOVI SU NEGATIVNI AKO NEGATIVNO DEFINIŠU NEČIJU LIČNOST.
Primjeri: Glup si, nesposoban si, tvrdoglav si, nisi normalan, ...
Ovakve poruke su posebno opasne ako su upućene djeci, jer narušavaju njihovo samopouzdanje. Takođe, ovakve poruke smanjuju motivaciju za promjenom ponašanja, jer unaprijed definišu osobu.

Svi bismo trebali da obezbijedimo sebi uslove za neometano davanje i primanje pozitivnih stroukova. To je važan faktor emocionalnog i psihološkog zdravlja.

24.09.2018.

TRANSAKCIJE - Ego stanja i komunikacija

TRANSAKCIJA je razmjena poruka između dvije ili više osoba.

Dakle: transakciona analiza = analiza komunikacije.

Najjednostavnija i najefikasnija komunikacija je iz ego stanja Odraslih.

Međutim, komunikacija se odvija iz svih ego stanja. Npr. Kritikujući Roditelj jedne osobe probudiće Buntovno Dijete druge osobe i takva komunikacija može da traje u nedogled.

Ego stanje Roditelja uglavnom poziva ego stanje Djeteta druge osobe, a Dijete Roditelja, Odrasli Odraslog.

Normalna komunikacija biva prekinuta kada se pojave ukrštene transakcije.

Npr. Žena se obraća mužu: ''Da li si vidio negdje moje ključeve?'' Umjesto da odgovori iz ego stanja Odraslog, muž će možda ukrstiti transakciju tako što će odgovoriti:

- iz ego stanja Buntovnog Djeteta prema ego stanju Kritikujućeg Roditelja: ''Zašto mene pitaš? Otkud ja znam! Nisam ih uzimao! Uvijek sam ja za sve kriv!'' ili
- iz ego stanja Kritikujućeg Roditelja prema Djetetu: ''Pazi gdje ostavljaš svoje stvari! Uvijek nešto gubiš!''

Kod jedne osobe može biti aktivirano i više ego stanja u komunikaciji i tada govorimo o skrivenim transakcijama. Npr. neko može na sastanku da iznosi mišljenje iz ego stanja Odraslog, a da govorom tijela odaje da mu je iz ego stanja Djeteta jako dosadno.

Analizirajte sebe: Kada ste posljednji put komunicirali iz Odraslog, iz Djeteta, ili iz Roditelja? Da li često komunicirate iz Negativnog Kritikujućeg Roditelja? Probajte da mijenjate ego stanja u komunikaciji i obratite pažnju da li će se i tok komunikacije promijeniti?


20.09.2018.

Kako se ego stanja manifestuju u ponašanju

Ego stanja Roditelja, Odraslog i Djeteta razlikuju se od stvarnih roditelja, odraslih i djece.
To su uloge koje u određenim okolnostima preuzimamo.

Ego stanje Odraslog je cjelovito i manifestuje se ponašanjem koje odgovara situaciji sada i ovdje.

Roditelj i Dijete ispoljavaju se na različite načine.


Roditelj u nama može biti Njegujući i Kritikujući. I jedan i drugi imaju svoje pozitivne i negativne aspekte ispoljavanja.
Pozitvni Njegujući Roditelj (+NR) pruža njegu, pažnju, zaštitu, brigu; kada je potrebna i tražena.
Negativan Njegujući Roditelj (-NR) guši svojom brigom i pažnjom, nudi zaštitu i njegu čak i kad nije potrebna.
Pozitivni Kritikujući Roditelj (+KR) uspostavlja granice, daje smjernice i kaže ''kako treba'',
a Negativni Kritikujući Roditelj (-KR) kritikuje, ponižava druge, nameće autoritet.


Dijete se u ponašanju manifestuje kao Adaptirano i Slobodno, a takođe oboje mogu biti i pozitivni i negativni.
Pozitivno Adaptirano Dijete (+AD) se ponaša u skladu s društvenim normama i ljubazno je,
dok Negativno Adaptirano Dijete (-AD) ne poštuje granice niti autoritete i radi šta želi; ili je otišlo u suprotnu krajnost pa je uplašeno pred autoritetima i radi sve što mu se kaže, čak i kad je to štetno.
Pozitivno Slobodno Dijete (+SD) je slobodno, kreativno, intuitivno s umjetničkim sklonostima.
Negativno Slobodno Dijete (-SD) svoju individualnost potencira uprkos pravilima i realnim zahtjevima okoline.

18.09.2018.

Ego stanja: Roditelj, Odrasli, Dijete

Erik Bern, osnivač transakcione analize, osmislio je model ego stanja kao osnovu za razumijevanje unutrašnjih dešavanja u čovjeku. Po ovom modelu, naš unutrašnji svijet se manifestuje kroz tri ego stanja: Roditelj, Odrasli i Dijete.

Kada smo u ego stanju Odraslog (krug u sredini), mi smo sada i ovdje. Svjesni smo svojih opcija, šta je stvarno a šta nije, kapaciteta kojim raspolažemo i možemo da donosimo zdrave odluke. Naše ponašanje je u skladu s našim mislima i osjećanjima. Npr. tužni smo jer se na duže vrijeme rastajemo s nekim koga volimo, ponašamo se u skladu s tim, znajući da je npr. neadekvatno da se zbog toga ljutimo ili budemo ljubomorni...

Iz ego stanja Odraslog možemo u potpunosti preći u drugo ego stanje, u Roditelja ili u Dijete. A možemo druga stanja doživjeti i kao unutrašnji glas (npr. kritičarski glas Roditelja ili osjećaj sumnje u sebe iz Djeteta).

Ego stanje Roditelja je zapravo ono što smo mi usvojili iz ponašanja i zahtjeva naših roditelja i prihvatili kao dio svog identiteta (mnoga korisna pravila, saznanja o svijetu, kako da brinemo o sebi i o drugima, ali i neke ''pogrešne'' informacije i ne baš upotrebljiva pravila). Ako obratite pažnju na svoje misli koje počinju sa ''moram'', ''trebalo bi da'', one potiču iz ego stanja Roditelja. Iz Roditelja rezimiramo stvari, dajemo uopštene izjave o svijetu ili brinemo o sebi i drugima. Uticaj naših roditelja može biti toliki da čak poprimimo njihov način govora i pokreta.

Kada uočimo da nam kao Odraslom smetaju poruke i obrasci koji dolaze iz Roditelja, potrebno je napraviti ''dekontaminaciju'' tj. osloboditi se nefunkcionalnih obrazaca. Npr. možemo smatrati da nemamo pravo na odmor (jer naša majka je naporno radila, nikad nije odmarala i nije se žalila). Ovakve obrasce neophodno je osvijestiti da bismo ih mogli mijenjati.

U ego stanju Djeteta pohranili smo mnoga iskustva i osjećanja koja nismo u potpunosti prevazišli. Ovo ego stanje često je odgovorno za anksioznost, tugu, bijes, stid, ljubomoru, ali i za nesmetano ispoljavanje životne radosti...
Ako smo se npr. kao dijete osjetili napušteni i iznevjereni kada nam se rodila sestra ili brat (tj. pojavilo se novo biće kojem su roditelji posvećivali pažnju, ne samo nama) ovaj obrazac možemo prenijeti u emotivne veze, gdje ćemo se grčevito boriti za apsolutnu pažnju partnera i praviti često nerealne scene ljubomore.
Ego stanje Djeteta često ćemo ispoljavati u odnosu  s autoritetima.
Ali iz ego stanja Djeteta ćemo se opustiti i dobro provesti u aktivnostima koje nas vesele i u kojima užiamo.

O pozitivnim i negativnim aspektima ego stanja, u sljedećem postu.


14.09.2018.

Roditeljske poruke i zabrane

Djeca zaključuju o svijetu na osnovu vlastitih zapažanja i poruka koje dobijajaju od drugih. Najznačajnije poruke dolaze od onih koji su djetetu najbliži: roditelji, porodica, prijatelji, autoriteti.

Što je osoba važnija djetetu, doživljeni intezitet poruke je jači i veća je vjerovatnoća da će je dijete prihvatiti kao istinitu.

Roditelji formiraju djetetovu sliku o sebi tako što mu govore kakvo je ono. Ako mu govore da je glupo i nesposobno, dijete će im povjerovati, kao što će im povjerovati i ako mu govore da je pametno i sposobno.
Djeca uče i po modelu ponašanja roditelja. Ako su roditelji nasilni, velika je vjerovatnoća da će i dijete postati nasilno.
Izostanak reakcije na neko ponašanje, nagrade i kazne, dijete takođe doživljava kao poruke iz kojih će izvesti zaključke i kasnije se u životu prema njima ponašati.

Dakle, verbalno i neverbalno, svjesno i nesvjesno, roditelji (i drugi autoriteti) djeci upućuju poruke koje će postati dio njihovog životnog skripta.

Iako nisu sve poruke destruktivne, u njima se krije mnogo zabrana, kojim se uskraćuju neka lična prava svakog ljudskog bića. Razlog za upućivanje destruktivnih poruka (zabrana) može biti neznanje, zabluda samog roditelja, iracionalnost, razne vaspitne manipulacije i ''dobra namjera''.

Evo nekih primjera (zapitajte se da li ste ovo slušali od vaših roditelja ili drugih autoriteta):

- Bolje da te nisam ni rodila; Crkni; Skloni mi se s očiju da te ne vidim; Ubiću te od batina... Ovo su poruke kojim se oduzima djetetu pravo na život i postojanje.

- Voljeću te ako budeš...dobar đak, uspješan sportista...; Mogao/la si to bolje uraditi; Nikad ništa ne napraviš kako treba... Ovo su poruke kojim se djetetu zabranjuje pravo na važnost i vrijednost. Ponekad roditelji iz neznanja misle da je bolje da ne pohvale dijete, jer će ga to stimulisati da postigne bolje rezultate. Nažalost, takvo dijete će samo steći uvjerenje da ono što uradi nikad nije dovoljno dobro.

- Pravi muškarci nikada ne plaču; Budi jak i izdrži... Zabrana na osjećanja.
Kod muškaraca u našem društvu najčešće su zabrane na tugu i strah, a kod žena na ljutnju: Nisi lijepa kad se ljutiš; Poružnjećeš od bijesa; i sl.

Moguće je da smo još kao djeca ''oduzeli sebi'' neka od osnovnih ličnih prava i danas živimo po tim principima.


13.09.2018.

Životni scenario (skript)

Životni scenario (skript) je nesvjesni životni plan koji smo ispisali još u ranom djetinjstvu. Sastoji se od niza pogrešnih odluka, zaključaka i uvjerenja o važnim pitanjima života.

Skript se formira pod uticajem roditelja, okoline ili nedostatka informacija i drugačijeg načina razmišljanja koji imamo dok smo djeca. Npr. ako roditelj ne odgovori na neku našu potrebu (ne podigne nas i ne zagrli kad smo pali i udarili se), mi možemo donijeti pogrešan zaključak da nas roditelj ne voli zato što nismo dovoljno dobri i vrijedni ljubavi i pažnje. Ovo postaje naše nesvjesno uvjerenje i temelj za kasniji obrazac ponašanja u emocionalnim vezama, gdje ćemo birati partnere koji će opravdavati ovo skriptno uvjerenje.

Ljudi nisu svjesni postojanja skripta. Bez obzira na to, skript utiče na naše svakodnevno ponašanje, a sve odluke donosimo u skladu sa skriptnim zaključcima i uvjerenjima. Npr. osoba koja smatra da je glupa, nalaziće u životu stalne potvrde za to. Čak i u slučaju da dobije natprosječne rezultate na IQ testu, to joj neće pomoći dok ne promijeni pogrešno uvjerenje o sebi. Zato osobe sa pogrešnim uvjerenjem o svojoj (ne)vrijednosti mnoge životne situacije doživljavaju kao nerješive, jer nemaju realnu sliku svojih mogućnosti i kompetencija. Kažite djetetu da je glupo i povjerovaće vam!

Dobra vijest je da se skript može mijenjati. Potreba za promjenom se javlja kada shvatimo da imamo probleme u životu koji se stalno ponavljaju (npr. u vezama ili na poslu). Tada od velike pomoći može da bude odlazak na psihoterapiju, kako bismo postali svjesni ranih zaključaka i odluka koji stoje iza određenih obrazaca ponašanja.

Poželjno je uvjerenja koja nas koče i koja nam ne služe zamijeniti realnim predstavama o sebi, svijetu i drugima.



11.09.2018.

Životne pozicije

U svom ranom djetinjstvu mi smo već donijeli zaključke o svijetu i našem mjestu u njemu. Već tada, mi smo nesvjesno odlučili da li ćemo živjeti život kao pobjednici, gubitnici ili učesnici. Od naših prvih iskustava zavisi koja životna pozicija će biti dominantna u našem kasnijem životu.

Ove četiri osnovne životne pozicije objašnjavaju naš odnos prema sebi i ljudima/svijetu:

Ja sam OK. Ti si OK. (Ja+, Ti+)
Ja sam OK sa sobom, ali i sa drugim ljudima. Ja vrijedim i ti vrijediš. Mogu da se složim s drugima i budem otvoren/a.  Ovo je DOBRA ŽIVOTNA POZICIJA. Njoj bismo trebali težiti.

Ja sam OK. Ti nisi OK. (Ja+, Ti-)
Ja sam OK sa sobom, ali nisam OK s drugim ljudima, osjećam da im nešto fali, ne mogu da se složim s njima. Najbolje da ih se otarasim, da bih ja bio/la OK. Ova pozicija može biti i NARCISOIDNA i PARANOIDNA.

Ja nisam OK. Ti si OK. (Ja-, Ti+)
Nešto nije u redu sa mnom, ja ne vrijedim, a svi drugi su OK. Najbolje da se sakrijem ili sklonim od ljudi jer nisam kao oni. Ovo je DEPRESIVNA POZICIJA.

Ja nisam OK. Ti nisi OK. (Ja-, Ti-)
Nešto nije u redu sa mnom, ali ni sa drugim ljudima. Nema nade. Ovo je POZICIJA BESMISLA.

U svakodnevnoj komunikaciji moguće je prelaziti iz jedne u drugu poziciju, zavisno od situacije u kojoj se nalazimo. Ali, u stresnim situacijama ispoljava se primarna životna pozicija, formirana u djetinjstvu. Npr. u konfliktu na poslu osoba sa depresivnom pozicijom će se povući (jer smatra da nije dovoljno OK), dok će narcisoidna osoba otvoreno ulaziti u rasprave (jer smatra da je bolja od drugih).



10.09.2018.

Biće i ponašanje

Rekli smo da transakciona analiza počiva na humanističkim osnovama, te da je jedna od njenih osnovnih postavki da su ljudi OK.

Kao bića, svi smo u osnovi OK, ali se ponašamo različito.

Važno je imati na umu da SVI pravimo greške.

Zbog pogrešnog ponašanja ne bismo trebali otpisivati ni sebe ni druge. Ponašanje može da se mijenja. Možemo kritikovati nečije, ili čak svoje ponašanje, ali nije u redu ponižavati biće.

Na primjer, dijete je prosulo sok. Možemo da budemo ljuti i kažemo da je pogriješilo i da sljedeći put treba da pazi kako da to ne ponovi. Ne bi bilo u redu da mu zbog toga kažemo da je zločasto, nevaljalo, bezobrazano i da ''lijepimo'' slične etikete na njegovo biće. Mi ga i dalje volimo, i ne želimo da ga otpisujemo i vrijeđamo. Kritikujemo njegovo ponašanje, a ne njega. Dijete koje to na vrijeme shvati, kasnije će imati bolju životnu poziciju i više samopouzdanja.


Takođe, konstruktivnu kritiku našeg ponašanja ne treba da doživimo kao napad na sebe kao biće, jer mi nismo naše trenutno ponašanje. Mi smo i dalje OK, a ponašanje možemo promijeniti.

Tamo gdje postoji razumijevanje razlike između bića i ponašanja, komunikacija teče lakše. Izostaju uvrede i poniženja.
Kada kritikujemo, kritika bi  uvijek trebalo da se odnosi na ponašanje.

Kada hvalimo, najveća pohvala je pohvala biću, ali je jako važna i pohvala ponašanja.

I ne zaboravimo, pohvala je često djelotvornija od kritike.


Noviji postovi | Stariji postovi

TAteorija
<< 11/2018 >>
nedponutosricetpetsub
010203
04050607080910
11121314151617
18192021222324
252627282930


MOJI FAVORITI
-

BROJAČ POSJETA
735

Powered by Blogger.ba